Zanimljivosti

Na hiljade osnovaca i srednjoškolaca dok sjede na časovima matematike intenzivno razmišljaju o pitanjima "Kada će meni ovo u životu trebati?" ili "Kada i gdje ću koristiti sve te sinuse, kosinuse, integrale i ostalo iz algebre i geometrije?".

Budimo realni, većina kompleksnih matematičkih operacija mnogima zaista nikada neće zatrebati. Naravno, to ne znači da vam matematika nije potrebna. Naprotiv. Svakoga dana gledate na sat - nemoguće bez matematike. Sabirate cijene tokom kupovine - opet matematika.

"Ali to ne važi za mene …"

Sada ćete pomisliti: "Ja hoću da budem muzičar. Tu nema brojeva!" Tačno, ali matematika vam je i dalje neophodna. Muzičkom harmonijom caruje matematika. Krenimo i korak dalje, matematika je neophodna u arhitekturi, dizajnu odjeće i namještaja, auto industriji, pravu, medicini, biologiji, kozmetici... Tek tada stižemo do nauka koje počivaju na matematici: ekonomija, IT industrija, mašinstvo, elektronika, robotika…

British Columbia Institute of Technology je sproveo istraživanje o matematici među kanadskim srednjoškolcima. Iako je ogromna većina učenika imala mnoštvo argumenata protiv učenja ovog predmeta, stručnjaci su uspjeli da im kroz životne primjere objasne koliko je matematika zapravo moćna i prisutna u svakodnevnom životu.

Matematika nas uči kako da pristupamo problemima

Osnovno čemu vas matematika uči jeste da rješavate problem - sagledate ga sa svih strana, upoznate i nađete način da ga uprostite. Prostiji problem svodite na još jednostavniji i nastavljate sve dok ne dođete do poznate situacije, one koju ste već naučili da riješite. Znanje matematike vas "tjera" da problemu pristupite sistemski i da ne preskačete korake u njegovom rješavanju. Važan je postupak, a on se može primjeniti na bilo koji problem u životu.

Nažalost, većina učenika rijetko ovako posmatra matematiku, pa matematika nije često omiljen školski predmet.

Matematika radi za vas

Ljepota matematike je i u tome što one koji matematiku razumiju, sprema za rješavanje mnoštva prepreka u drugim naukama. Američki National Council of Teachers of Mathematics istraživao je u čemu se ogleda dobrobit koju donosi znanje matematike. Na primjer, većina američkih koledža, kao jedan od uslova za upis, traži da je kandidat matematiku u srednjoj školi učio bar tri godine; učenici koji su bili dobri u algebri i geometriji na fakultetima su 83% uspješniji od onih kojima je matematika bila bauk; skoro 90% novih zanimanja zahtjeva znanje matematike iznad srednjoškolskog… Spisak je dug, ali poruka je jasna - matematika je potvrda da želite (i umijete) da riješite problem.

Profesor matematike (Jeremy Kun) naveo je pet razloga zbog kojih je matematika važna.

I ne samo to, već da kreneš dalje i riješiš nemoguće zadatke.

Na primjer, Ahmed i Amina stoje pred tablom i rješavaju jednačinu. Amina je sigurna da je jednačina ispravna, a Ahmed sigurno zna da je pogrešna. Na sljedećem času njih dvoje mijenjaju mišljenje. Amina vjeruje da je jednačina netačna, a Ahmed ubijeđen da je tačna. Zvuči kao izmišljotina? Matematičari se suočavaju sa takvim situacijama svaki dan.

Pitajte bilo kog profesora šta da uradite ako zadatak ne može da se riješi, i odgovor će biti jednostavan: "Počni iz početka i pokušaj da ga riješiš drugačije. I ne brini zbog greške koju si napravio jer te je to odvelo na pravi put."

Preciznost je odlika matematike i matematičara. Svaki termin i fenomen kod njih ima preciznu i jasnu definiciju. Znate kako su vas nastavnici tjerali da učite napamet svaku definiciju geometrijskih figura ili Pitagorinu teoremu? Niste imali pojma kada i gdje ćete moći da koristite to znanje. Razmislite - da li uvijek izgovaramo riječi bez trenutka oklijevanja, baš u kontekstu njihovog značenja? Da li biste mogli u djeliću sekunde da odgovorite šta su sreća ili ljubav? Da li bi te iste riječi upotrijebio i neko vama jako drag, najbliži? I još važnije – da li biste mogli da imenujete stvar koja nema preciznu definiciju?

Rješavanje matematičkih problema je kao igra šaha. Svaki pogrešan ili nepažljiv potez može imati određene posljedice. Koliko često ste dok ste radili zadatak iz algebre završili u ćorsokaku jer ste negdje stavili minus umjesto plusa? Čak i najmanja greška može da uništi sve i postane velika prepreka u vašoj namjeri da što prije riješite zadatak. Matematika nas uči da budemo koncentrisani i odgovorni za ono što radimo. To nije mala stvar, zar ne?

Mnogo je teorema, pravila i aksioma za koje se smatralo da su ispravni, a zapravo nisu. To znači da ne treba slijepo da vjerujemo čak ni ljudima s najvećim autoritetom, bar dok ne provjerimo sami da li je tako kako kažu. Naučnici to zovu "odgovorni skepticizam", a matematika nas tome uči na odličan način.

Jer ako ti ne riješiš zadatak, neko drugi će to uraditi sigurno. Zato, zašto baš ti ne bi bio prvi?