"...Iz ovog grada se ne može produžiti, ne može se otići dalje, može se samo ostati..." Ovako je pisao naš putopisac Alija Isaković o ovom bosanskom gradiću, očaran činjenicom da se iz ovog grada ne može nastaviti putovanje, već se morate vratiti istim putem, kojim ste i došli ili zauvijek ostati u njemu.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
Općina Fojnica, sa površinom od 308 km2 se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada Srednjobosanskom kantonu/Kantonu Središnja Bosna, te graniči sa slijedećim općinama: Gornji Vakuf/Uskoplje, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo i Konjic. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine utvrđeno je da u općini Fojnici živi 16.296 osoba. Povoljni klimatski uslovi, idealna nadmorska visina, djelotvornost termalne vode, te tradicionalna gostoljubivost domaćina samo su neki od elemenata, koji su Fojnicu promovisali na vodeće mjesto u oblasti zdravstvenog turizma u BiH. Veliki dio površine općine zauzimaju visoravni, pašnjaci i polja, i to 46% u odnosu na ukupnu površinu općine, a od toga 10% polja, 20% visoravni i 16% pašnjaci. Šetnja planinskim prstenom Šćita, Zahora, Bitovnje i Vranice, kao i odlazak na Prokoško jezero (na planini Vranici; 1636 metara nadmorske visine) i slapove Kozice, koji prave tri prelijepa vodopada visine od 10 do 20 m, te posjeta RC "Brusnica" na Vran kamenu predstavljaju atraktivne turističke destinacije.
Zanatstvo i trgovina su bili razvijeni i prije dolaska Osmanlija u gradovima poput Kozograda, Zvonigrada i Kastela koji su se nalazili na području današnje Fojnice i njene okoline. Tvrđava Kozograd nalazi se na obroncima Zec planine i pretpostavlja se da je sagrađena najkasnije početkom 15. stoljeća, te da su se u njoj dubrovački rudari skrivali zajedno sa svojim blagom od osvajačkih trupa. Također se vjeruje da je ovo posljednja utvrda u kojoj je boravila kraljica Katarina prije nego je izbjegla za Dubrovnik i odatle za Rim, da se nikada ne vrati u pokoreno kraljevstvo koje je ostavila za sobom.
NAZIV GRADA
Fojnica je nastala bar deceniju ili dvije prije nego što se prvi put pominje, 18. marta 1365. godine, a njeno ime je identično brojnim starim mediteranskim toponimima, koji se još u antičko doba javljaju u raznim grafičkim varijantama, kao što su Phoenice, Phoinike, Phoinikus, Phoenicon, Phoiniks, te nije poznato da li je došlo samo do slučajne glasovne podudarnosti.
Fojnica kao grad se prvi put spominje 1365. godine kada su ovamo došli njemački i dubrovački rudari kako bi eksploatisali ovo područje bogato željeznom rudom. Krajem 15. stoljeća nakon turskog prodora Fojnica je brojala 329 porodica. U isto vrijeme grad Mostar koji je sad 20 puta veći od Fojnice, brojao je samo 19 kuća.
PREPOZNATLJIVOST
Fojnica je prepoznatljiva i po svojoj banji, čija je radioaktivnost i ljekovitost ispitivana još krajem XIX stoljeća. Tokom godina gajeći tradiciju eksploatacije radioaktivne mineralne vode, fojnički kraj je perpoznat kao važno mjesto zdravstvenog turizma, u okviru kojeg djeluje, moderno opremljen rehabilitacijski i rekreacijski centri "Reumal" i "Aquareumal".
KULTURNO-HISTORIJSKA OBILJEŽJA
Među najznačajnijim kulturno-historijskim spomenicima bitno je spomenuti prvu džamiju Atik, koja je izgrađena 1551. godine. U kulturno-historijskom naslijeđu značajno mjesto zauzimaju i tri tekije. Franjevački samostan poznat je po svojoj biblioteci i muzeju, u kojima se čuva oko 40 000 knjiga iz svih oblasti svjetske i religiozne literature.
U danima turskog osvajanja Bosne, bosanski franjevci u Fojnici odigrali su vrlo značajnu ulogu, kada je sultan Mehmed II Fatih, kao garanciju za miran život i slobodu potpisao "Ahdnamu", najznačajniji dokument iz tog perioda, kojim garantuj slobode, lična imovinska prava domaćem stanovništvu, što predstavlja jedan od najstarijih dokumenata o pravima na evropskim prostorima.
Na ovim prostorima postoji veliki broj nekropola sa stećcima, koji su ostali sačuvani do današnjih dana. Na lokalitetu Ostružnica otkrivena je nekropola sa 50 stećaka, od čega je 10 sanduka i 40 ploča bez ukrasnih motiva. U selu Otigošće otkrivena je nekropola sa 46 stećaka u obliku sanduka bez ukrasnih motiva. Dva velika stećka sa lokaliteta Lužine premješteni su kod hotela "Reumal", oba su u obliku sljemenika, od kojih je jedan dekorisan ukrasnom rozetom sa 8 latica. U selu Dusina postoji jedan stećak u obliku sanduka, znatno oštećen, a u samom gradu, u haremu Šećerhanova bašča, nalazi se jedan stećak, sa izuzetnom ukrasnom ornamentikom.
ZAŠTO DOĆI
Ako još uvijek niste posjetili grad, koji je nekada za avanturiste, zbog zlata predstavljao neodoljiv izazov, a danas je, zbog djelotvornosti svoje vode potreba bolesnih, onda je Fojnica idealna destinacija za odmor i rekreaciju.
KAKO DOĆI
Krećući se putem Busovača – Kiseljak, u mjestu Gromiljak naići ćete na putokaz koji vas upućuje ka Fojnici, udaljenoj 14 kilometara od te raskrsnice puteva. Fojnica se nalazi na kraju tog puta, iz nje se ne može nastaviti putovanje, morate se vratiti istim putem kojim ste došli. U Fojnicu možete doći iz nekoliko pravaca: od Travnika (65 km) putem Travnik – Kaonik – Busovača – Gromiljak – Fojnica; od Zenice (70 km) putem Zenica – Lašva – Kaonik – Busovača – Gromiljak – Fojnica; iz Sarajeva (55 km) putem Sarajevo – Kiseljak – Gromiljak – Fojnica; od Visokog (35 km) putem Visoko – Kiseljak – Gromiljak – Fojnica. Najbliži aerodrom je Sarajevski aerodrom, a najbliža željeznička stanica u Visokom.