Novosti

Povodom Međunarodnog dana medicinske fizike, koji se obilježava u mjesecu novembru, profesorice naše škole Elma Bašić, prof. hemije, Sumejja Memija-Bećirović, prof. farmaceutske grupe predmeta i Lejla Abdulahović Smajilović, prof. fizike, odžale su 27. novembra 2024. god. okrugli sto na temu „Radiofarmaceutici“. Okruglom stolu su prisustvovali pomoćnica direktora i profesori iz naše škole, te učenici prvog i trećeg razreda medicinske škole i maturanti IT gimnazije, a moderatorica je bila učenica Sanda Šako.

Okrugli sto je imao za cilj približavanje učenicima pojmova vezanih za radioaktivnost i zračenje, te negativne i pozitivne strane toga, biološke i toksične učinke jonizirajućeg zračenja, upoznavanje sa pojmom radiofarmaceutika, upoznavanje sa radom i slikovnom dijagnostikom aparata u nuklearnoj medicini, značaj radiologa i skladištenje nuklearnog otpada.

Izlaganja o radiofarmaceuticima je otvorila profesorica Sumejja Memija-Bećirević, upoznavanjem prisutnih sa samim pojmom i značajem radiofarmaceutika u medicini, navodeći praktične upute o ponašanju pacijenata poslije terapije radiofarmaceuticima.

Profesorica Lejla Abdulahović Smajilović je svoje izlaganje bazirala na aparatima koji se koriste u nuklearnoj medicini kao što su CT, MR, PET, gama kamera i PET/CT. Prisutne je upoznala o načinu rada aparata, stvaranju slikovne dijagnostike, te indikacijama koje upućuju na dijagnostiku određenim aparatom. Akcenat je stavljen i na kontrastna sredstva koja se koriste u spomenutoj dijagnostici, te mogućim nuspojavama.

O radioaktivnosti iz ugla hemije, izvorima zračenja, radioaktivnim elementima, radionuklidima i ekološkom aspektu govorila je profesorica Elma Bašić.

„Nuklearna medicina je odjeljenje na kojem se koriste radioizotopi, najčešće u neinvazivnim dijagnostičkim postupcima. U praksi, nuklearna medicina postoji tek nekih pedesetak godina i vrlo se brzo razvija kao moderna neinvazivna dijagnostička grana u medicini.

Odsjek nuklearne medicine, u kojem se radioaktivni materijali koriste za procjenu funkcija organa, ima značajno mjesto u ranoj dijagnostici bolesti i regulaciji odgovarajućeg liječenja. Napredni uređaji i tehnike snimanja imaju široku primjenu, posebno na odjelima onkologije, kardiologije, kardiovaskularne hirurgije i neurologije. Metode nuklearne medicine koriste se i u dijagnostici štitnjače, endokrinog sistema, bubrega, genitalnog sistema, želuca, crijeva, jetre, žučnih puteva, raka i mnogih drugih bolesti.

U primjenama nuklearne medicine, snimanje kostiju, tkiva ili organa radi se lijekovima koji se uzimaju venom ili oralno, ili drugim riječima, uz niz posebnih lijekova koji se daju pacijentu. Farmaceutski proizvodi dati posebno za svako tkivo i sistem, kada se koriste za dijagnozu, emituju gama zrake i postaju vidljivi gama kamerom. Dakle, nuklearna medicina ima za cilj da povrati zdravlje pacijenta deformacijom neželjenih tkiva kao što su tumori u kostima, tkivu i organu.

Metode nuklearne medicine, koje daju informacije o strukturi i funkcionalnosti organa, kostiju i tkiva, koriste se u dijagnostici i liječenju mnogih važnih bolesti. Metode nuklearnog snimanja koriste male količine radioaktivnih materijala i radiofarmaceutika. Farmaceutski proizvodi su supstance koje se vezuju za relevantno tkivo kada se daju u tijelo.

Radiofarmaceutici koji se koriste u dijagnostici, uglavnom nemaju farmakološko dejstvo, a u organizam se unose u veoma malim količinama tj. u tragovima“, istaknuto je na održanom okruglom stolu u našoj školi.