Novosti

Od 2000. godine u svijetu se, u skladu sa zaključkom UNESCO-a, 21. februar obilježava kao Dan maternjeg jezika. Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo pitanje tolerancije prema drugom i drugačijem.

Generalna skupština UNESCO-a proklamirala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (Bangladešu), jer su protestirali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen zvaničnim jezikom.

Svaki jezik je važan i što više jezika poznajemo i govorimo, to ćemo lakše komunicirati s ljudima iz različitih kultura i zemalja. Ipak, najvažniji jezik je onaj maternji. Važnost maternjeg jezika ogleda se u činjenici da nam pruža mogućnost sporazumijevanja sa našim najmilijim, sa našom porodicom, prijateljima i našim sunarodnjacima. U našoj državi, shodno tome da na ovom prostoru žive tri etničke skupine, postoje tri službena jezika: bosanski, hrvatski i srpski.

Stručni aktiv profesora bosanskog jezika i književnosti naše škole povodom obilježavanja ovog značajnog datuma realizirao je više aktivnosti. U ponedjeljak, 20. 2. 2023, naša škola je, u sadnji sa osnovnim školama „Muhsin Rizvić“ i „Ivan Goran Kovačić, održala radijski program za učenike osnovnih škola tokom četvrtog časa. Voditelji radijskog programa su bili učenici osnovnih škola: Marija Cvitan, Hana Čohadžić i Mirza Mušanović. U pripremi radijskog programa učestvovali su sljedeći nastavnici: Meliha Ibreljić, Merlina Curić, Anita Markanović i Marina Jurišić. U holu škole je postavljena izložba učeničkih radova, tematski prilagođena, a koju su sa učenicima pripremile profesorice: Amina Behlil, Alma Kadrić i Amila Mujčić.

Isti dan dočekali smo grupu od 52 učenika iz MSŠ „Živinice“, u pratnji četiri profesorice koje su povodom obilježavanja Dana maternjeg jezika izrazile želju da posjete naš grad. Za njih smo priredili cjelodnevni program koji je podrazumijevao: posjetu Atik džamiji, Franjevačkom samostanu i Turskom kulturnom centru „Yunus Emre“ gdje su imali priliku pogledati dokumentarni film „Ahdnama“. Također su imali priliku vidjeti Partizansko groblje, bistu našeg književnika Zije Dizdarevića, te poznato Lječilište „Reumal“. Slobodno vrijeme iskoristili smo za druženje u prostorijama naše škole. U ovoj aktivnosti učestvovale su profesorice: Meliha Ibreljić, Alma Kadrić, Amila Mujčić i Elma Bašić, te odjeljenje trećeg razreda IT gimnazije. Naši gosti nisu krili oduševljenje gostoprimstvom koje smo im priredili.

U utorak 21. 2. u toku trećeg časa u našoj školi održan je radijski program posvećen Danu maternjeg jezika, a voditelji programa su bili Sanda Šako i Said Tutnjević. Radijski program je bio koncipiran na temi o historijatu našeg jezika te na isticanju važnosti razvijanja svijesti o očuvanju maternjeg jezika.

U 17:00 u prostorijama škole održan je stručni skup za nastavnike, kojem su prisustvovali nastavnici iz 9 škola s područja našeg kantona, ukupno 65 nastavnika. Inicijator ovog skupa je bio Aktiv profesora bosanskog jezika naše škole, a realiziran je uz podršku direktora SMŠ „Zijah Dizdarević“ Fojnica Samira Kučuka, te rukovodilaca drugih škola kojima se zahvaljujemo: Mirjani Golub (OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Fojnica) , Zijadu Bukviću (OŠ „Muhsin Rizvić“ Fojnica) i Nerminu Merhemiću (O.Š. „Kiseljak 1“ Kiseljak). Također se zahvaljujemo i nastavnicima iz škola kojima nismo poslali pozive, a pružili su nam podršku i prisustvovali ovom skupu: ­­­­­­­­­­­­­ SSŠ „Ivan Goran Kovačić“ Fojnica, OŠ „Lepenica“ Kiseljak, OŠ „Fra Marijan Šunjić“ Stojkovići, OŠ „Kaonik“ Busovača i OŠ „Dr. Boris Ćorić“ Kreševo.

Živimo u svijetu modernih tehnologija, svijetu interneta, virtualne komunikacije. Iako podržavamo tekovine modernog doba, uočili smo da novi načini komunikacije u mnogome utiču na pismenost. Sve više nas brine pitanje: KOLIKO JE MOGUĆE KONTROLIRATI JEZIČKE PROMJENE U OKVIRU SOCIO-TEHNOLOŠKOG DISKURSA U KOJEM ŽIVIMO. S tim u vezi, napravili smo istraživanje sa djecom različitih uzrasta. Analizirali smo jezik kojim se koriste pri neformalnoj komunikaciji preko interneta te na osnovu dobijenih rezultata pokušali smo dokučiti na koji način se ta komunikacija odražava na njihov stil općenito u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Nastavnice koje su radile na ovom projektu su: Meliha Ibreljić, Alma Kljaho, Zehra Šljivo, Anita Markanović i Azra Memija koje su ovom prilikom održale predavanje na temu: U kojoj mjeri internet mijenja jezik kod mladih – promjene na leksičkom, ortografskom i gramatičkom nivou. Ovom prilikom ugostili smo i univerzitetsku profesoricu Emiru Mešanović-Meša sa Pedagoške akademije Sarajevo.

Navedenim aktivnostima i ove godine smo ukazali na značaj njegovanja maternjeg jezika kao temelja ontološkog i kolektivnog identiteta.