Novosti

22 Nov

Profesorica Đenita Salčinović voditeljica sesije strateškog planiranja CIVITAS Godišnje konferencije

Objavio: 

Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava CIVITAS tradicionalno organizuje svake godine godišnju konferenciju građanskog obrazovanja na kojoj sumira učinke tokom prethodne godine i pruža mogućnost učesnicima da predlažu konkretne korake za buduće programe CIVITAS-a. Ovogodišnju, 23. po redu CIVITAS Godišnju konferenciju školskih programa građanskog obrazovanja otvorili su izvršna direktorica Sandra Sladaković i predsjednik Civitas Skupštine Alija Lapo.

Direktorica Sladaković je podsjetila kako svake školske godine neki oblik nastave građanskog obrazovanja pohađa 190 000 učenika i učenica. Program u proteklih 25 godina obučio 40 000 nastavnika, omogućio obrazovanja za demokratiju i ljudska prava za 1,6 miliona učenika i donirao 1,2 miliona udžbenika i didaktičko-metodičkih priručnika za nastavnike.

Predsjednik Lapo podsjetio je na Alumni mrežu naših učenika i nastavnika koje danas susreće u nekim novim ulogama: bivše učenike kao nastavnike, obučene nastavnike kao ministre i kako je snažan osjećaj pripadanja zajedničkoj viziji odgojno-obrazovnih zadaća da se međusobno doživljavaju kao članovi jedne velike porodice.

Već drugu godinu za redom naša profesorica Đenita Salčinović je mentorica i voditeljica sesija strateškog planiranja CIVITAS Godišnje konferencije.

Fokus ovogodišnje konferencije bio je na obrazovanju za mir. Zadatak je bio da se pripreme radionički programi za obuku učesnika Konferencije koristeći postojeće nastavne planove i programe i lekcije predmeta Demokratija i ljudska prava / građansko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama.

Polazeći od stanovišta da je obrazovanje za mir cjelovit participativan proces koji uključuje učenje o demokratiji i ljudskim pravima, nenasilju, socijalnoj i ekonomskoj pravdi, rodnoj ravnopravnosti, te da u osnovi podrazumijeva mir u širem smislu (vršnjaci, porodica, društvo), sigurni smo da programi demokratije u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno konceptualne karakteristike već postojećih tekstova i vježbi unutar lekcija, uz neophodno prilagođavanje i unošenje novih sadržaja, mogu obezbijediti osnovne zahtjeve obrazovanja za mir.

Kroz ove nastavne sadržaje, timski rad i saradničko učenje, problemske zadatke i praktičnu nastavu građanskog obrazovanja postižu se slijedeći ishodi učenja:

  • svijest o individualnoj inkolektivnoj odgovornosti,
  • argumentirano iskazivanje stavova,
  • skolonost postizanju kompromisa i nenasilno rješavanje sukoba,
  • kritičko promišljanje odluka lidera i vlasti,
  • razlikovanje moći od autoriteta,
  • prepoznavanje i sprječavanje diskriminacije i govora mržnje.