Konkursi i natječaji

Bosna je još od najranijeg doba bila granica, raskršće Istoka i Zapada te kao takva neprestano je bila na udaru različitih političkih, društvenih, kulturnih previranja. Iako je bila na udaru različitih sila, ona je oduvijek bila svoja i autentična.

U srednjovjekovnom periodu na tlu današnje Bosne uzdigla se srednjovjekovna Bosna. Bosansko kraljevstvo će izroditi nijeme svjedoke naše opstojnosti preko kamenih spavača, stećaka, koji će u budućnosti glasno svjedočiti o Njenom i našem postojanju i autentičnosti. Srednji vijek je i vrijeme nastanka rodnog lista naše domovine, Povelje Kulina-bana, napisane 29. 8. 1189. godine. Osmansko carstvo okupira Bosnu 1463. godine što će predstavljati i početak jako dugog perioda smjenjivanja različitih svjetskih sila na ovim prostorima. Naša država gubi državnost koju će vratiti na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. godine.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine u SMŠ "Zijah Dizdarević" obilježen je prigodnim programom koji je upriličen u prostorijama škole u Fojnici i Kiseljaku. Naši učenici su uz pomoć profesora, provođenjem brojnih aktivnosti željeli pokazati historijski značaj ovog datuma za domovinu i sve njene stanovnike.

Najprije su profesori naše škole uzeli učešće na malonogometnom turniru Dan državnosti BiH - Fojnica 2022 kojeg organizuje udruženje ASPEKT Fojnica.

U protekloj sedmici održan je i međurazredni malonogometni turnir. Pobjedu je odnijelo odjeljenje medicinske škole IV-2, drugo mjesto je odnijela ekipa učenika iz odjeljenja III-6 i III-2, dok je treće mjesto pripalo ekipi IV-1. Na turniru je titulu najboljeg igrača dobio učenik Vedad Pamić (IV-2), najbolji strijelac je bio Amer Muflizović (IV-2), a najbolji golman Edin Alibegović (IV-1).

Dan državnosti BiH obilježen je i u našoj školi u Kiseljaku. U školskom holu je istaknuta čestitka uz kreativne radove – Buket za moju BiH, istaknut je kratki historijski pregled na engleskom jeziku, a upriličena je izložba likovnih i literarnih radova koji su tematski prilagođeni.

Učenik dramske sekcije Said Tutnjević monologom pod nazivom "Sa Poveljom" predstavljao je našu školu na manifestaciji koju je organizovalo Kulturno-umjetničo društvo "1001 noć" u objektu Lječilišta Reumal u srijedu, 23. novembra.

U četvrtak, 24. novembra, u prostorijama škole u Fojnici program je započeo intoniranjem himne, nakon čega je nastavljen putem radijskog programa. Istaknut je značaj svih prirodnih, historijskih, kulturoloških bogatstava BiH, kao i njene osobitosti. Program je obogaćen i muzičkim numerama sa temom rodoljublja. Pored radijskog programa, u školskom holu postavljena je čestitka povodom Dana državnosti, istaknuta je Povelja Kulina-bana te likovni radovi koji prikazuju grbove naše države kroz historiju. U školskom holu izloženi su i sapuni u bojama zastave BiH, koje su ranije pripremili članovi sekcije Nukleus. Također, među izloženim predmetima bili su i samostalni radovi različitih predmeta koje su radili učenici drvoprerađivačke struke. Revijalnom malonogometnom utakmicom fojničkih i kiseljačkih odjeljenja naše škole završeno je ovogodišnje obilježavanje Dana državnosti BiH.

Ovom prilikom svim Bosancima i Hercegovcima širom zemaljske kugle čestitamo Dan državnosti naše jedne i jedine Bosne i Hercegovine!

Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava CIVITAS tradicionalno organizuje svake godine godišnju konferenciju građanskog obrazovanja na kojoj sumira učinke tokom prethodne godine i pruža mogućnost učesnicima da predlažu konkretne korake za buduće programe CIVITAS-a. Ovogodišnju, 23. po redu CIVITAS Godišnju konferenciju školskih programa građanskog obrazovanja otvorili su izvršna direktorica Sandra Sladaković i predsjednik Civitas Skupštine Alija Lapo.

Direktorica Sladaković je podsjetila kako svake školske godine neki oblik nastave građanskog obrazovanja pohađa 190 000 učenika i učenica. Program u proteklih 25 godina obučio 40 000 nastavnika, omogućio obrazovanja za demokratiju i ljudska prava za 1,6 miliona učenika i donirao 1,2 miliona udžbenika i didaktičko-metodičkih priručnika za nastavnike.

Predsjednik Lapo podsjetio je na Alumni mrežu naših učenika i nastavnika koje danas susreće u nekim novim ulogama: bivše učenike kao nastavnike, obučene nastavnike kao ministre i kako je snažan osjećaj pripadanja zajedničkoj viziji odgojno-obrazovnih zadaća da se međusobno doživljavaju kao članovi jedne velike porodice.

Već drugu godinu za redom naša profesorica Đenita Salčinović je mentorica i voditeljica sesija strateškog planiranja CIVITAS Godišnje konferencije.

Fokus ovogodišnje konferencije bio je na obrazovanju za mir. Zadatak je bio da se pripreme radionički programi za obuku učesnika Konferencije koristeći postojeće nastavne planove i programe i lekcije predmeta Demokratija i ljudska prava / građansko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama.

Polazeći od stanovišta da je obrazovanje za mir cjelovit participativan proces koji uključuje učenje o demokratiji i ljudskim pravima, nenasilju, socijalnoj i ekonomskoj pravdi, rodnoj ravnopravnosti, te da u osnovi podrazumijeva mir u širem smislu (vršnjaci, porodica, društvo), sigurni smo da programi demokratije u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno konceptualne karakteristike već postojećih tekstova i vježbi unutar lekcija, uz neophodno prilagođavanje i unošenje novih sadržaja, mogu obezbijediti osnovne zahtjeve obrazovanja za mir.

Kroz ove nastavne sadržaje, timski rad i saradničko učenje, problemske zadatke i praktičnu nastavu građanskog obrazovanja postižu se slijedeći ishodi učenja:

• svijest o individualnoj inkolektivnoj odgovornosti,
• argumentirano iskazivanje stavova,
• skolonost postizanju kompromisa i nenasilno rješavanje sukoba,
• kritičko promišljanje odluka lidera i vlasti,
• razlikovanje moći od autoriteta,
• prepoznavanje i sprječavanje diskriminacije i govora mržnje.

U okviru Književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" Organizacioni odbor Susreta u saradanji sa SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica upriličio je radionicu Književnici sa učenicima.

Gosti predavači bili su književnik Hadžem Hajdarević i prof.dr. Edin Pobrić, teoretičar književnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Nakon pozdravnih riječi, profesor Pobrić je učenicima kroz svoje predavanje približio pisanje poezije, te istakao važnost poezije u današnje vrijeme.

Književnik Hajdarević je naglasio važnost druženja sa knjigom, njegovanje našeg jezika te je učenicima čitao svoju poeziju.

Učenica IV-1 razreda Fatima Bunić ohrabrena riječima naših gostiju čitala je stihove poezije koje je sama napisala.

U završnom dijelu radionice obratio se i g. Nevres Jemendžić predsjednik Organizacionog odbora "Susreti Zija Dizdarević".

Radionici su prisustvovali učenici naše škole, a radionica se održala u dva termina - prvi termin za učenike u prostorijama škole u Kiseljaku i drugi termin u prostorijama škole u Fojnici. Pored ove radionice, učenici naše škole učestvuju i u drugim aktivnostima koje provode Susreti kao što je Šesti javni natječaj/konkurs za najbolje literarne radove, u kojem su učenici uzeli svoje učešće.

Zahvaljujemo se gostima predavačima kao i Organizacionom odboru Susreta, te nadamo nastavku uspješne saradnje i u budućnosti.

Međunarodni dan djeteta obilježava se svake godine 20. novembra i taj dan je posvećen djeci i njihovoj dobrobiti. Obilježava se od 1989. godine kada je usvojena Konvencija o pravima djeteta od Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Konvencija o pravima djeteta je međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelom svijetu. Konvenciju je ratificiralo 196 država između kojih je potpisnica i naša država Bosna i Hercegovina. Sadrži univerzalne standarde koje države potpisnice Konvencije moraju garantovati i svakom djetetu osigurati jednaka prava i priliku: na život, ime, porodicu, ljubav, zdravstvenu njegu, obrazovanje, da razvijaju svoje sposobnosti i talente; da budu sigurni i zaštićeni.

Učenici naše škole su obilježili ovaj dan isticanjem plave boje i izradom panoa na kojima su istaknuli prethodno navedena prava djeteta.

Prava djece su univerzalna i trajna. Djeca su naša budućnost i svaka nova generacija bi trebala imati priliku za stvaranje boljeg svijeta, dostojnog djeteta.

"Ćelija je osnovna jedinica građe i funkcije svih živih bića" – definicija je koje se i danas sjećaju mnogi bivši srednjoškolci.

Međutim, učenici naše škole svoje znanje nadograđuju, pored teorijskog načina, i na praktičan način i tako lakše savladavanju nastavno gradivo. Takve metode učenja često se primjenjuju i na časovima biologije koje realizuje profesorica Nela Mušanović.

Nakon što su usvojili teorijski dio nastavnog gradiva o ćeliji, učenici su imali zadatak da izrade model biljne i životinjske ćelije sa ćelijskim organelama, a s ciljem da uoče sličnosti i razlike u građi ćelija.

Koristeći različite materijale (glinamol, stiropor, plastelin, karton, čačkalice, pribadače, stikere, makaze, markere, olovke, tempera boje za slikanje, flomastere, žicu, kartonske kutije i dr.) učenici su pokazali svoju inovativnost i kreativnost. Tako su nastali maštoviti modeli koji su izloženi u učionici.

Ovakvi časovi definitivno pomažu učenicima da lakše razumiju i usvoje nastavne sadržaje, ali su i dokaz da se najbolje nauči kada se iskombiniraju teorija i praksa.

U mjesecu oktobru, prema planu rada sekcije "Kreativni mladi" održane su radionice pod nazivom "Fraktalni crteži - umjetnost zatvorenih očiju" sa učenicima, članovima sekcije u prostorijama škole SMŠ "Zijah Dizdarević" u Fojnici i u prostorijama škole SMŠ "Zijah Dizdarević" u Kiseljaku, uz mentorstvo pedagogice Indire Pašalić, psihologa Mirsade Softić i profesorice Nele Mušanović.

Radionica se pokazala kao izvrsna prilika za novo iskustvo, međusobno druženje, razmjenu iskustava te prilika za opuštanje, kreativno izražavanje i razumijevanje svog "unutrašnjeg JA".

Aktivnost radionica se sastojala iz: 
1. Crtanja fraktalnog crteža
2. Analize fraktalnog crteža 
3. Postavljanje "mini" izložbe u prostorijama škole

Fraktal je crtež koji se radi zatvorenih očiju. Nastaje iz jednog poteza slobodnim kretanjem ruke po papiru, umjerenim i opuštenim pokretom, ni previše sporo, ni previše brzo, u svim pravcima, raznovrsno i bez ikakve namjere da se napravi neki konkretan oblik. Nastala polja (takozvana fraktalna mreža) potom se boje po određenim pravilima metode fraktalnog crtanja. Kombinacije i raspored boja, različite vrste linija i variranje pritiska olovke imaju terapijska dejstva, izražavaju podsvjesna stanja. Linija usmjerava misli, a određenim bojama unosi se sklad, kako u fraktalna, tako i u životna polja.

Metoda fraktalnog crteža je metoda ART TERAPIJE. Koristi kao terapeutska tehnika. Često je prisutna u kliničkim ustanovama, odgojnim i obraznovnim ustanovama. U fokusu je likovno izražavanje kao sredstvo ekspresije emocija i misli, te razrješavanje psiholoških konflikata.

Terapijsku metodu fraktalnog crtanja osmislila je Tanzilija Zakirovna Polujahtova, klinički psiholog i porodični psihoterapeut, koja radi u Rusiji. Od 1991. godine, kada je osmišljena ova metoda, Tanzilia Polujahtova napravila je mnogobrojne kliničke testove i studije koje potvrđuju činjenicu da su se osobe koje su crtale fraktale brže oporavljale od bolesti. Osim što  utiče pozitivno u oporavljanje od bolesti, pomaže ljudima koji imaju iskustvo traume, koji su u stresu, anksioznosti, depresiji i ostalim negativnim psihološkim stanjima.Takođe ova tehnika daje odgovore na pitanja kako upoznati samog sebe, kako dobiti pristup informacijama skrivenima u dubinama naše podsvijesti, kako naučiti prepoznati svoje životne ciljeve i ostvariti svoja postignuća te kako se podignuti na novu razinu u razvoju.

Po završetku radionice, članovi sekcije "Kreativni mladi" istakli su zadovoljstvo mogućnošću direktnog rada na sebi, samoanalizi, analizi radova i poticaja za donošenje pozitivnih životnih odluka, koje će značajno doprinijeti podizanju stepena samopouzdanja.

U petak, 21. 10.2022. godine, postavljena je "mini" izložba u prostorijama škole SMŠ "Zijah Dizdarević" u Fojnici.

U srijedu, 02. novembra 2022. godine, učenici četvrtog razreda farmaceutske škole i članovi sekcije "Nucleus" su na praktičan način sticali nova znanja iz predmeta farmaceutska tehnologija. Ovom prilikom učenici su uz koordinaciju predmetne profesorice Memija Sumeje pravili medicinske sapune. Učenici su imali priliku da vide i da sami prođu kroz cijeli proces proizvodnje sapuna.

Vježbama je prisustvovao i školski pedagog, prof. İndira Pašalić, a u nastavku možete pogledati kako je to sve izgledalo...

U petak i subotu, 28. i 29. 10. 2022. godine, realiziran je dvodnevni izlet u Beograd – posjeta Međunarodnom sajmu knjiga. Na izlet je išlo ukupno 106 učenika iz naše škole, u pratnji 5 profesora: Melihe Ibreljić, Alme Kljaho, Edine Sikirić-Vehabović, Merline Curić i Mirze Hodžića.

Prvi dan je bio rezervisan za obilazak grada i njegovih znamenitosti u pratnji dva vodiča (Narodna skuština, Trg Nikole Pašića, Terazije, Trg republike, Knez Mihajlova, Kalemegdan). Nakon obilaska grada izvršen je check in u hotelu. U večernjim satima djeca su imala priliku posjetiti boemsku četvrt Skadarliju u kojoj su živjeli mnogi umjetnici, a nakon toga večerati u Knez Mihajlovoj u nekom od fast food restorana.

Drugi dan, nakon doručka, realizirana je posjeta sajmištu - 67. Međunarodnom sajmu knjiga te shopping centru Ušće, gdje su djeca imala slobodno vrijeme. U 16:00 dogovoren je polazak prema Bosni i Hercegovini. Tačno u ponoć su oba autobusa stigla u Fojnicu.

Video prilog iz Beograda:

U našoj školi je u četvrtak 20. 10. 2022. godine održan okrugli sto na temu Uloga škole u promociji poželjnih i ispravnih sadržaja. Organizator okruglog stola je bila profesorica Meliha Ibreljić koja je prezentacijom nametnula temu za diskusiju. Tema je bila vezana za utjecaj muzike na intelektualni razvoj djeteta. Cilj je bio istaknuti važnost educiranja mladih o ovoj i sličnim temama.

Okruglom stolu su prisustvovali: Alma Kljaho (profesorica bosanskog jezika i književnosti), Monika Miličević (profesorica muzičke kulture), Ibrahim Hodžić (profesor vjeronauke), Mirsada Softić (psiholog), Merlina Curić (profesorica bosanskog jezika i književnosti), Đenita Salčinović (zamjenica direktora škole), te učenici: I-1, II-1 i II-2a.

Akcenat je stavljen na važnost formiranja „muzičkog ukusa“, kao i na važnost odnosa prema umjetnosti uopće. Istaknut je problem komercijalne muzike koju djeci nameću mediji i klubovi u koje izlaze. U tim pjesmama koje su namijenjene za brzi vid zarade često se promovišu loše vrijednosti: alkoholizam, narkomanija i nemoral. Pažnja je usmjerena na markiranu garderobu, raskoš ambijenta, bogatstvo, laku zaradu, što mladima stvara uzore i utiče na fomiranje ličnosti. Bahato ponašanje postaje model i ističe se kao poželjno. Konsternirajuće je da se u modernom društvu, kada je u pitanju muzika, potiskuju prave vrijednosti: obrazovanje, inteligencija i emocija. Imati, odnosno posjedovati novac, se ističe kao jedina važnost.

Mladima društvene vrijednosti nameću porodica, škola i mediji. Škola je druga stepenica u procesu socijalizacije i o ovakvim temama bi se trebalo razgovarati, jer mladi neselektivno prihvataju ono što im se plasira. Uloga škole je „kanalisanje“ sadržaja i promicanje pravih vrijednosti. Neophodno je posvetiti pažnju razvoju afiniteta kod mladih kada je u pitanju muzika i umjetnost uopće. Zadatak prosvjetnih radnika je skretanje pažnje na destruktivne stvari, da se s rezervom prihvata sve ono što društvo nameće. Kroz temeljno obrazovanje i odgoj se razvija i dojam o lijepom, o istinskim umjetničkim vrijednostima.

Profesorica Monika Miličević je istakla značaj muzičkog obrazovanja na razvoj djeteta, jer muzičko obrazovanje posredno i značajno utiče na opći razvoj. Stoga je muzička kultura sastavni dio osnovnog obrazovanja. Profesorice bosanskog jezika su fokus stavile na tekstove današnjih pjesama koji se svrstavaju u klasični šund. Profesor vjeronauke je istakao važnost melosa u riječi Božijoj upućenoj ljudskom rodu preko svetih knjiga. Psiholog Mirsada Softić je skrenula pažnju na to koliko destruktivne stvari, koje se u modernom društvu nameću kao šablon, dovode do sveopćeg nezadovoljstva i razvoja bolesti modernog doba: anksioznosti, depresije i sl. Profesorica Đenita Salčinović se zahvalila organizatoru okruglog stola na pokretanju inicijative za ovakvim vidom aktivnosti u našoj školi te naglasila kako škola pruža svaki vid podrške ovakvim i sličnim aktivnostima.

Učenicima se dopala tema, iznosili su vlastita promišljanja, postavljali pitanja profesorima i samostalno zaključivali. Izrazili su želju za daljim radom, za organiziranjem okruglih stolova na slične teme. Djeci je potreban otvoreni razgovor o svim problemima današnjice, što se nakon održavanja ovog okruglog stola moglo primijetiti po njihovim impresijama.

Učenici, profesori i stručni saradnici naše škole oblježili su 10. oktobar, Svjetski dan mentalnog zdravlja.

U vremenu stalnih promjena, velikih nastavnih i vannastavnih obaveza, nametnutih drušvenih standarda, nametnutih i iskrivljenih vrijednosti o tome kako trebamo izgledati, kako se oblačiti, gdje izlaziti, učenici su pod sve većim stresom. Izloženost stalnoj kritici kroz društvene mreže i prevelika očekivanja, na djecu ostavljaju veliki trag.

Ukoliko na vrijeme ne prepoznamo simptome i ne potražimo pomoć, brzo možemo zapasti u stanja sa kojima se teško možemo sami izboriti.

Ove godine, naši učenici su, u saradnji sa svojim profesorima i školskim psihologom, proveli nekoliko akcija u cilju očuvanja mentalnog zdravlja.

Učenici medicinske škole su u sklopu nastave iz psihologije, a vođeni profesoricom psihologije Halilović Ajlom, napravili akciju u kojoj su pokazali svojim kolegama kako pravovremeno prepoznati da nam je pomoć potrebna i šta mi sami možemo učiniti da očuvamo naše mentalno zdravlje.

Članovi Novinarske sekcije, predvođeni profesoricom Kadrić Almom i školskim psihologom Softić Mirsadom, bavili su se istraživanjem najčešćih poteškoća sa kojima se ljudi u okruženju, ali i u našoj školi svakodnevno nose. Odgovore o tome šta ih muči, zbog čega ne potraže pomoć i šta bi im koristilo, potražili smo direktno od učenika, te smo zajedno osmislili načine kojima ćemo uticati na očuvanje mentalnog zdravlja u našoj školi.