Zanimljivosti

Način na koji većina učenika i studenata uči potpuno je besmislen, zaključili su to psiholozi Henry Roediger i Mark McDaniel sa Washington Universityja u St. Louisu. Oni su kombinirano proveli čak osamdeset godina proučavajući učenje i memoriju, a svoje su nalaze zabilježili u knjizi Make it Sick: The science of Successful Learning, piše portal Srednja.hr. Većina učenika uči tako da više puta čita iste zabilješke, udžbenike i ostalu literaturu. Međutim, psihološka su istraživanja, pomoću laboratorijskih eksperimenata i onih u učionicama, dokazala kako je to najgori mogući način učenja materije, piše Vox.com. Puno efektivniji način je korištenje kartica s bilješkama, izrada…
Serijal "Dugo svitanje" ekranizacija je istoimenog romana bosanskohercegovačkog književnika Halida Kadrića u kojem se autor prošetao perom kroz cijeli 20. vijek ne izostavljajući nijednu godinu, niti jednu ličnost iole bitnu u historiji bošnjačkog naroda. "Dugo svitanje" je najširi historijski roman domaće književnosti, te je dosad činjenično najpotpuniji historijski roman bošnjačkog naroda. Knjiga je pisana u četiri toma, sa preko 2.500 stranica. Recenzenti knjige su akademik Nedžad Ibrišimović, književnik, te književni kritičari dr. Zilhad Ključanin i dr. Muhidin Džanko, prema čijim je ocjenama "Dugo svitanje" "najzad veliki roman bošnjačke književnosti", te "veoma vrijedno djelo - djelo kakvoga mi nemamo". Ogroman broj…
Na hiljade osnovaca i srednjoškolaca dok sjede na časovima matematike intenzivno razmišljaju o pitanjima "Kada će meni ovo u životu trebati?" ili "Kada i gdje ću koristiti sve te sinuse, kosinuse, integrale i ostalo iz algebre i geometrije?". Budimo realni, većina kompleksnih matematičkih operacija mnogima zaista nikada neće zatrebati. Naravno, to ne znači da vam matematika nije potrebna. Naprotiv. Svakoga dana gledate na sat - nemoguće bez matematike. Sabirate cijene tokom kupovine - opet matematika. "Ali to ne važi za mene …" Sada ćete pomisliti: "Ja hoću da budem muzičar. Tu nema brojeva!" Tačno, ali matematika vam je i dalje…
Ljetno računanje vremena u Europi počet će u subotu uveče - u noći između 26. i 27. marta, kada satove treba pomjeriti jedan sat unaprijed. U 2:00 sata kazaljke treba pomjeriti jedan sat unaprijed - na 3:00 sata, što praktično znači da će nastava u školi počinjati sat vremena ranije nego u periodu zimskog računanja vremena. Ljetno računanje vremena u Europi trajat će do posljednjeg vikenda u oktobru, kada počinje zimsko računanje vremena. Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa…
Zimsko računanje vremena u Europi počet će u subotu uveče - u noći između 24. i 25. oktobra, kada satove treba pomjeriti jedan sat unazad. U 3:00 sata kazaljke treba pomjeriti jedan sat unazad - na 2:00 sata, što praktično znači da će nastava u školi počinjati sat vremena kasnije nego u periodu ljetnog računanja vremena. Zimsko računanje vremena u Europi trajat će do posljednje nedjelje u martu, kada počinje ljetno računanje vremena. Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa…
Stranica 1 od 4